Jingamweya (kureva atmosphere) uchinji futi, ruchingamweya, jingaromweya, kana guteromweya, ndiro shoko rinoturikirwa ndaba ye sainzi yezve mweya watinofema uyo wakatikomberedza. Shoko rokuti gute rinotaura chinhu chakakomberedza.

Mamwe Mazwi chinjirudza

  • Jingabenyu (biosphere) igute rakakomba nyika rnowanikwa zvinhu zvipenyu kusanganisira: vanhu, mhuka, miti, hove zvichingodaro.
  • Jingarukota (n. troposphere) igute rakakomba Pasirose rinowanikwa mhepo dzinomonereka.
  • Jingasanza (n. Stratosphere) kureva chikuta chakakomba pasirose chine mizera yakapandana yakaumba chikuta ichi.
  • Jinga reGomo (n. area at the foot of a hill or surrounding a hill) zvinoreva nzvimbo iri muzasi uye pedyo negomo.

Mitauro yemuAfurika chinjirudza

  • Luwanga vanoti oluchinga kana olukuku (coast, shore, banks). Kikongo vanoti jingidila (surrounding animals in a hunt).
  • Chewa vanoti kuchinga (to fence). Chewa vanoti chinga (a fence, a temporary stockade).
  • IsiZulu vanoti jinga (v. Be continually at, keep near to, stick close to, follow closely; importune, pester; frequent).
  • Zulu vanoti umjingandlu (1. Species of brown snake, fond of frequenting huts. 2. Boy who habitually stays at home. Lit. what frequents the house).
  • Kimbundu vanoti jinga kana jinge (always, ever; at all times; evermore). Mamwe mazwi: kujinga (strolls, surrounds, whirlpools).